PORTAL START • Edukativni vodič

Od ideje do sopstvenog internet portala

Kako nastaje internet portal, od prve ideje i izbora teme do uređivanja sadržaja, dizajna, promocije i odgovornosti prema publici? Tim pitanjem bavili su se učesnici edukativnog programa PORTAL START, koji je Centar za edukaciju Scenovizija organizovao 22. oktobra 2026. godine u Kulturnom centru Novog Sada.

Među polaznicima bili su učenici Škole za dizajn „Bogdan Šuput”, ali i drugi zainteresovani. Edukacija je bila osmišljena tako da učesnicima, pored teorijskih znanja, pruži i neposredan uvid u praktičan rad u medijima. Svaki predavač najpre je učestvovao u petnaestominutnom snimanju intervjua, tokom kojeg su prisutni mogli da vide kako nastaje medijski razgovor. Nakon toga usledila su interaktivna predavanja, uz prezentacije, fotografije, primere postojećih internet portala i praktične demonstracije izrade sajtova.

Pitanja polaznika, razmena iskustava i praktični zadaci pretvorili su program u prostor za zajedničko istraživanje medija. Iz tih susreta nastao je i ovaj vodič, zamišljen kao pregled ključnih koraka za sve koji žele da pokrenu sopstveni portal.

Vodič je organizovan u četiri poglavlja i obuhvata jedanaest tema koje je predstavilo deset predavača.

I. OD IDEJE DO UREĐIVAČKOG KONCEPTA

Mara Skendžić | Medij počinje odgovornošću, a portal uređivačkom idejom

U predavanjima „Uvod u medije i internet portale, nastanak, razvoj i značaj u savremenom informisanju” i „Uređivanje i organizacija sadržaja i rad male redakcije”, TV autorka i urednica Mara Skendžić povezala je razvoj medija sa svakodnevnim uredničkim odlukama. Od štampe, radija i televizije do portala i mobilnih platformi, način informisanja se menjao, ali potreba za proverenom informacijom ostala je ista.

Učenicima je približila razliku između internet portala i ličnog profila na društvenoj mreži: medij podrazumeva izvore, proveru činjenica i odgovornost za objavljeno. Na primerima naslova, fotografija i tekstova sa portala Scenovizije razgovaralo se o tome kako urednik bira teme, kako se vest razlikuje od mišljenja i zašto javni interes ne sme biti zamenjen pukim brojem klikova.

Drugi deo bio je posvećen praktičnoj organizaciji male redakcije. Jasna publika, nekoliko smislenih rubrika, raspodela zadataka, urednički kalendar i realni rokovi predstavljaju osnovu rada. Jedna priča može dobiti više formata, od teksta i fotografije do kratkog videa, ali njene činjenice moraju ostati dosledne. Učenici su razmatrali kako bi osmislili prvu vest o samom programu PORTAL START.

ZA POČETAK: Odredite kome se obraćate, izaberite tri rubrike i napišite plan za prvih pet tema. Pre objavljivanja proverite činjenice, značaj informacije i kontekst koji čitaocu nedostaje.

Dolores Milošev Erdeg | Tema u koju verujemo

Dolores Milošev Erdeg, autorka podkasta i portala „Zdrava priča sa Dolores”, govorila je o izboru teme i žanra portala. Umesto pokušaja da jedan medij obuhvati sve, istakla je prednosti jasnog tematskog fokusa i autentičnog autorskog glasa. Kroz iskustvo rada na sopstvenom sadržaju približila je značaj prepoznavanja potreba publike i izbora formata koji najbolje odgovara određenoj priči.

ZA POČETAK: Izaberite oblast koju dobro poznajete ili želite ozbiljno da istražujete. Objasnite u jednoj rečenici zašto bi neko baš vaš portal redovno pratio.

II. KAKO POKRENUTI I OBLIKOVATI PORTAL

Milica Paripović | Od ideje do odgovornog poslovanja

Milica Paripović govorila je o administrativnoj i poslovnoj strani pokretanja digitalnog medija. Uz kreativnu ideju potrebno je razumeti i postupke registracije, obaveze poslovanja, računovodstvenu organizaciju i dostupne izvore stručne podrške. Učenicima je približila značaj planiranja troškova i upoznavanja sa procedurama pre početka rada, kao i mogućnost korišćenja obuka i savetovanja.

ZA POČETAK: Napravite spisak pravnih, finansijskih i tehničkih pitanja koja treba proveriti sa odgovarajućim stručnjacima pre pokretanja portala.

Marina Jablanov | Ime je početak, sadržaj gradi poverenje

Novinarka Marina Jablanov predstavila je način na koji naziv, vizuelni identitet i urednički koncept zajedno grade prepoznatljivost portala. Na primeru sopstvenog portala „Mariniranje” pokazala je kako ime može nositi lični pečat i upućivati na način pristupanja temama. Govorila je o sadržajima koji povezuju hranu, zdravlje i putovanja, ali i o važnosti pažljivog razgovora sa sagovornicima i izbegavanja naslova koji obećavaju više nego što tekst donosi.

ZA POČETAK: Osmislite naziv koji se lako pamti, ali pre svega proverite da li vaše teme i način pisanja opravdavaju obećanje koje taj naziv daje.

Slavko Simin | Dobar sajt počinje pre programiranja

Veb-dizajner i kreativni direktor Slavko Simin objasnio je faze nastanka sajta: razgovor sa klijentom, razradu koncepta, osnovnu strukturu, izbor boja i tipografije, UX i UI dizajn, odobravanje rešenja i tek potom programiranje. Naglasio je da sajt mora biti pregledan i jednostavan za korišćenje, a ne samo vizuelno privlačan.

Govorio je i o radu kreativnog studija, u kojem programeri, dizajneri i spoljni saradnici zajednički odgovaraju na različite zahteve. Razmena iskustava i drugačijih pristupa, objasnio je, doprinosi kvalitetu i kreativnoj energiji tima.

ZA POČETAK: Nacrtajte naslovnu stranu svog portala na papiru. Odredite šta posetilac prvo vidi i kako dolazi do najvažnijih rubrika.

Maša Marković | Kako ideja dobija vizuelni identitet

Brend dizajnerka Maša Marković bavila se predstavljanjem proizvoda ili ideje preko portala. Posebno vredan deo njenog predavanja bio je konkretan primer sajta, na kojem je polaznicima detaljno prikazala postupak njegovog osmišljavanja i formiranja. Time je pokazala kako se zamisao pretvara u vizuelno prepoznatljivu internet stranicu i zašto izgled mora odgovarati nameni i publici.

Brendiranje ne čine samo logo i boje, već i način obraćanja, doslednost i iskustvo koje korisnik ima sa sadržajem. U digitalnom okruženju vizuelna rešenja i urednički pristup treba da podržavaju istu poruku.

ZA POČETAK: Definišite tri osobine po kojima želite da ljudi pamte vaš portal, pa proverite da li ih naziv, fotografije i izgled sajta zaista prenose.

III. KAKO STVARATI I PROMOVISATI SADRŽAJ

Arsenije Mandić | Atraktivnost nije senzacionalizam

Master novinar Arsenije Mandić govorio je o pisanju za internet i razlikama između štampanih i digitalnih formata. Dobar naslov treba da privuče pažnju, ali ne sme da dovede čitaoca u zabludu. Kroz praktične primere ukazao je na značaj proveravanja informacije, jasnog uvoda, primerene dužine teksta i vizuelnih elemenata koji dopunjuju priču.

Razgovaralo se i o tome kako isti sadržaj treba prilagoditi različitim platformama i publici, bez odustajanja od tačnosti i profesionalnih standarda.

ZA POČETAK: Napišite naslov i uvod vesti, a zatim proverite da li tekst zaista potvrđuje ono što naslov obećava.

Dragan Kurucić | Fotografija koja govori

Umetnički fotograf Dragan Kurucić približio je mladima dokumentarnu i informativnu vrednost fotografije. Slika može da prenese više slojeva priče odjednom, dok video dodaje pokret i trajanje. Iako je fotografisanje danas dostupno gotovo svakome ko ima telefon, kvalitet zavisi od načina posmatranja, izbora kadra, kompozicije i autorskog pristupa.

Ukazao je i na vrednost spontanih, tehnički nesavršenih snimaka kada verno dokumentuju važan trenutak. Fotografija nije samo ukras teksta, već deo informacije koju medij prenosi.

ZA POČETAK: Za istu vest napravite tri različita kadra i razmislite koji najtačnije prikazuje događaj.

Lidija Arsenin | Zajednica je važnija od broja pratilaca

Lidija Arsenin govorila je o društvenim mrežama kao kanalima promocije portala. Objasnila je da se ista vest drugačije predstavlja na sajtu, Facebooku i Instagramu, a da fotografije, kratki video i pogled iza kulisa redakcije mogu podstaći interesovanje publike. Polaznicima je pokazala zašto broj pratilaca i lajkova nije dovoljan pokazatelj uspeha: deljenja, čuvanja objava, komentari i poruke često bolje govore o stvarnoj povezanosti sa zajednicom.

Posebno je naglasila psihologiju komunikacije, izbor reči i razumevanje publike. Kao primer društveno angažovane kampanje pomenula je EXIT-ovu kampanju protiv upotrebe narkotika, ukazujući na važnost jasne poruke i cilja.

ZA POČETAK: Izaberite dve mreže na kojima je vaša publika aktivna, prilagodite im objave i pratite kvalitet reakcija, ne samo ukupne brojeve.

IV. ODGOVORNOST I POVERENJE PUBLIKE

Tamara Burević | Etika kao temelj digitalnog medija

Predavanje Tamare Burević bilo je posvećeno odgovornosti, kredibilitetu i etici u digitalnom novinarstvu. Za buduće autore portala to znači da brzina objavljivanja nikada ne sme zameniti proveru činjenica, da treba razlikovati vest od mišljenja i jasno označiti promotivni sadržaj. Važno je poštovati privatnost i dostojanstvo sagovornika, posebno dece i mladih, kao i ispraviti grešku kada se ona dogodi.

Popularnost objave ne dokazuje njenu tačnost. Dugoročno poverenje publike gradi se transparentnošću, odgovornošću i doslednim uredničkim standardima.

ZA POČETAK: Pre objavljivanja proverite izvore, prava osoba o kojima pišete, fotografije i naslov. Zapitajte se šta objava može da izazove kod onih na koje se odnosi.

Znanje koje ostaje dostupno

PORTAL START nije bio samo niz predavanja, već susret mladih sa profesionalcima iz novinarstva, fotografije, dizajna, digitalnih komunikacija i poslovanja. Posebnu vrednost imali su snimani intervjui, koje su polaznici mogli da prate kao deo stvarnog procesa medijske produkcije, i interaktivni razgovori u kojima su pitanja učesnika otvarala nove teme.

Svi razgovori su snimani. Na osnovu prikupljenog materijala planirana je priprema edukativnih audio-video emisija, uz mogućnost uključivanja zainteresovanih mladih u dalji rad. Po završetku produkcije, emisije će biti objavljene na YouTube kanalu Scenovizije, a zainteresovanim učesnicima biće dostavljeni linkovi za gledanje.

Ova stranica će se dopunjavati fotografijama, video-sadržajima i dodatnim edukativnim materijalima. Njen cilj je da znanje sa jednog susreta ostane dostupno svima koji žele da osmisle, pokrenu i odgovorno uređuju sopstveni internet portal.

Od medijske edukacije do susreta sa umetnošću

Nakon završenih predavanja i snimanja intervjua u Kulturnom centru Novog Sada, učesnici programa PORTAL START zajedno su posetili Turističku organizaciju Grada Novog Sada, gde su imali priliku da pogledaju izložbu fotografija „Bolivija, tišina prostora” autora Dragana Kurucića, jednog od predavača na edukaciji.

Ova zajednička poseta predstavljala je zanimljiv nastavak programa, jer su mladi, nakon razgovora o značaju fotografije i vizuelnog izražavanja u savremenim medijima, mogli da se upoznaju i sa autorskim radom profesionalnog fotografa. Na taj način edukativni susret dobio je i svoju umetničku dimenziju, povezujući znanja stečena tokom predavanja sa neposrednim doživljajem fotografije.

PORTAL START IZBLIZA: Teme, iskustva i saveti predavača

Od prvih koraka u pokretanju internet portala do kreiranja sadržaja, vizuelnog identiteta, promocije i profesionalne odgovornosti, edukacija PORTAL START obuhvatila je različite oblasti savremenog digitalnog novinarstva.U nastavku donosimo najvažnije poruke i praktična iskustva deset predavača koji su kroz jedanaest tematskih celina mladima približili proces nastanka i razvoja internet portala, od početne ideje do njegove realizacije.

I. OD IDEJE DO UREĐIVAČKOG KONCEPTA

1. Mara Skendžić: U svetu brzih informacija, poverenje ostaje najveća vrednost medija

Kako su se mediji menjali od štampanih izdanja do savremenih internet portala i društvenih mreža, ali i šta danas razlikuje profesionalno novinarstvo od svakodnevnog objavljivanja sadržaja na internetu, bile su teme uvodnog predavanja Mare Skendžić, televizijske autorke i urednice sa više od 25 godina iskustva u medijima.

Kroz razgovor sa srednjoškolcima približila je razvoj medija, od štampe, radija i televizije do digitalnih platformi koje su promenile način na koji dolazimo do informacija. Danas se isti događaj može pratiti kroz tekst, fotografiju, video ili prenos uživo, a mobilni telefon postao je jedno od glavnih sredstava informisanja, posebno među mladima. Ipak, bez obzira na tehnološke promene, osnovna uloga medija ostala je ista: da javnosti pruže tačne, proverene i relevantne informacije.

Posebnu pažnju posvetila je razlici između internet portala, društvenih mreža i ličnih profila. Postojanje internet stranice samo po sebi ne znači da je reč o mediju. Profesionalni portal podrazumeva uređivačku odgovornost, izbor i proveru informacija, pouzdane izvore i jasno definisanu publiku.

Govoreći o nastanku novinarske vesti, učenicima je približila put informacije od događaja do objavljivanja. Novinar prepoznaje temu, prikuplja podatke, razgovara sa sagovornicima i proverava činjenice, dok urednik procenjuje značaj priče, njenu tačnost i način predstavljanja javnosti. U digitalnom okruženju vest može postati dostupna za nekoliko sekundi, ali brzina ne sme da zameni proveru.

U interaktivnom delu učenici su razmišljali o razlici između činjenica i mišljenja, ali i o javnom interesu. Na jednostavnim primerima pokazano je da nije svaka popularna tema istovremeno društveno važna i da dobar novinarski sadržaj treba da pruži kontekst, a ne samo privuče klik.

Poseban deo izlaganja odnosio se na lokalne i tematske portale, koji mogu otvoriti prostor za priče iz škole, grada i zajednice. Kao praktičan primer korišćen je portal Scenovizije, kroz koji su učenici razmatrali izbor naslova, fotografija, raspored sadržaja i uređivački pristup. Razgovaralo se i o tome kakav bi portal bio koristan njihovoj generaciji.

Uvodno predavanje otvorilo je šire pitanje medijske pismenosti: razumevanje načina na koji mediji nastaju, kako oblikuju poruke i kakvu odgovornost imaju prema publici. Savremena tehnologija omogućava gotovo svakome da objavljuje, ali profesionalno novinarstvo podrazumeva mnogo više od samog objavljivanja. Njegova najveća vrednost ostaje poverenje koje se gradi tačnošću i odgovornošću.

2. Mara Skendžić: Od ideje do uređivačkog plana, kako nastaje i funkcioniše mala redakcija

Pokretanje internet portala počinje idejom, ali njegov razvoj i opstanak zavise od mnogo više od početnog entuzijazma. Kako osmisliti medij sa jasnom uređivačkom koncepcijom, prepoznatljivom publikom i kvalitetnim sadržajem, objasnila je Mara Skendžić tokom drugog predavanja, posvećenog organizaciji rada male redakcije. Ovo izlaganje održano je na kraju programa, a u vodiču je povezano sa uvodnom temom.

Oslanjajući se na dugogodišnje iskustvo u novinarstvu i uređivanju, mladima je približila proces koji počinje izborom teme, a nastavlja se planiranjem, produkcijom, uređivanjem i objavljivanjem. Pre pokretanja portala potrebno je znati kome je namenjen, šta tu publiku zanima i zbog čega bi se čitaoci redovno vraćali. Portal za srednjoškolce neće imati isti ton i teme kao poslovni portal.

Važan deo predavanja odnosio se na definisanje uređivačkog koncepta i rubrika. Jedna oblast može se obrađivati kroz vest, intervju, reportažu, vodič ili multimedijalnu priču. Svaka forma ima svoju ulogu, ali sve treba da grade prepoznatljiv identitet medija.

Govoreći o maloj redakciji, Skendžić je objasnila podelu poslova između urednika, novinara, fotografa, video-saradnika i osoba zaduženih za društvene mreže. U manjim timovima jedna osoba često obavlja više zadataka, zbog čega su komunikacija i jasno određene odgovornosti posebno važne.

Uređivački kalendar omogućava da se ideje pretvore u konkretne sadržaje: unapred se određuju teme, autori, sagovornici, rokovi i formati. Tako redakcija dobija kontinuitet, ali i vreme za pripremu, proveru informacija i završnu obradu. Ista priča može postati tekst sa fotografijama, kratak video i objava na društvenim mrežama, uz doslednost činjenica i osnovne poruke.

Na primeru portala Scenovizije razmatrane su uredničke odluke, naslovi i fotografije. Učenici su podstaknuti da razmišljaju kao mala redakcija: da osmisle vest o radionici, predlože naslov, izaberu sagovornika i odluče šta je potrebno proveriti pre objavljivanja.

Broj pregleda i klikova može pokazati interesovanje, ali nije jedino merilo kvaliteta. Mnogo je važnije da informacije budu tačne, sadržaji korisni, a odnos sa čitaocima zasnovan na poverenju. Za početak nisu neophodni velika redakcija i desetine rubrika, već jasna publika, nekoliko tema i realan plan rada. Uređivanje je, pre svega, kontinuiran proces odgovornog odlučivanja.

3. Dolores Milošev Erdeg: Dobra medijska priča počinje temom u koju verujemo

Prvi korak ka pokretanju portala nije izbor tehničke platforme, već odluka o tome o čemu želimo da govorimo i kome se obraćamo. O izboru teme i žanra portala govorila je Dolores Milošev Erdeg, autorka podkasta i portala „Zdrava priča sa Dolores”.

Mladima je približila razliku između portala koji pokušava da obuhvati sve i medija koji neguje jasno prepoznatljivu oblast. U mnoštvu sadržaja na internetu, tematska usmerenost pomaže publici da razume zbog čega bi se vraćala određenom portalu. Ipak, dobar izbor teme nije samo pitanje tržišne niše, već i iskrenog interesovanja autora.

Na primeru sopstvenog rada govorila je o razvoju podkasta i portala „Zdrava priča sa Dolores”, kao i o temama savremenog roditeljstva i iskustvima generacije milenijalaca. Lično interesovanje, iskustvo i spremnost da se saslušaju drugi mogu postati polazište za sadržaj koji se razlikuje od površnih i ponavljajućih objava.

Izbor žanra takođe zavisi od namere i publike: neke teme traže informativan tekst, druge razgovor, životnu priču ili sadržaj blizak magazinskom i lifestyle pristupu. Važno je da forma ne bude izabrana samo zato što je trenutno popularna, već zato što najbolje prenosi priču.

Dolores je skrenula pažnju i na iskušenje da se sadržaj prilagođava isključivo algoritmima i prolaznim trendovima. Takav pristup može doneti trenutnu vidljivost, ali dugoročno oslabljuje autentičnost. Publika prepoznaje kada autor poznaje temu i ima razlog da o njoj govori.

Njena poruka mladima bila je da pre pokretanja portala pronađu oblast koju mogu dosledno i sa radoznalošću da istražuju. Dobra medijska priča počinje jasnom idejom, ali se razvija kroz posvećenost i poverenje publike.

4. Marina Jablanov: Prepoznatljiv portal počinje dobrom idejom, a poverenje se gradi sadržajem

Naziv internet portala često je prvo što publika primeti, ali iza dobrog imena treba da stoji promišljen uređivački koncept. O nazivu, vizuelnom identitetu i brendiranju medija govorila je novinarka Marina Jablanov, autorka portala „Mariniranje”.

Kroz iskustvo nastanka sopstvenog portala objasnila je kako se lična ideja pretvara u prepoznatljiv medijski prostor. Naziv „Mariniranje” povezuje njeno ime sa asocijacijama na hranu, ali i sa idejom da dobre priče, poput jela koje se marinira, traže vreme, pažnju i strpljenje.

Portal obuhvata teme hrane, zdravlja i putovanja, a Marina je ukazala da naziv ne može nadomestiti sadržaj. Čitaoci se vraćaju zbog zanimljivih i pouzdanih priča, autorskog pristupa i osećaja da iza teksta stoji neko ko poznaje temu i poštuje sagovornike.

Posebno je naglasila značaj razgovora i pažljivog slušanja ljudi o kojima pišemo. Autorski pečat ne nastaje samo iz stila pisanja već i iz načina na koji se pristupa sagovorniku, biraju detalji i gradi priča. Takav rad zahteva više od brzog preuzimanja informacija i atraktivnog naslova.

Govoreći o vizuelnom identitetu, otvorila je pitanje doslednosti između naziva, izgleda i sadržaja portala. Prepoznatljivost se ne stvara jednim logotipom ili upečatljivom fotografijom, već vremenom, kroz niz uredničkih odluka koje čitaocu daju razlog da veruje mediju.

Njeno predavanje pokazalo je da dobar naziv može privući prvi pogled, ali da dugoročno poverenje zavisi od kvaliteta onoga što portal objavljuje.

II. KAKO POKRENUTI I OBLIKOVATI PORTAL

5. Milica Paripović: Od dobre ideje do prvih koraka u poslovanju

Dobra ideja za internet portal važan je početak, ali njena realizacija zahteva poznavanje administrativnih, pravnih i finansijskih obaveza. O praktičnim koracima pokretanja poslovanja govorila je knjigovođa Milica Paripović, približavajući mladima oblast koja često ostaje u senci kreativnog rada.

Predavanje je bilo usmereno na to šta je potrebno razmotriti kada ideja preraste u ozbiljniju aktivnost: kako pristupiti registraciji, koje administrativne procedure postoje, na koji način planirati troškove i zašto je važno razumeti osnovne računovodstvene obaveze.

Posebnu pažnju posvetila je mogućnostima informisanja i korišćenja stručne podrške. Budući preduzetnici ne moraju sve da znaju unapred, ali je važno da postavljaju pitanja, koriste dostupne edukacije i savetovanje i ne donose odluke bez razumevanja njihovih posledica.

Učenicima je približila i značaj elektronskih administrativnih usluga, onlajn bankarstva i urednog vođenja poslovne dokumentacije. Takvi postupci možda nisu najatraktivniji deo pokretanja portala, ali omogućavaju da kreativni projekat funkcioniše odgovorno i dugoročno.

Ukazala je i na potrebu da se poslovni model i finansijske obaveze sagledaju pre nego što se preuzmu konkretni troškovi. Angažovanje stručnjaka može sprečiti greške koje bi kasnije usporile razvoj ideje.

Poruka njenog izlaganja bila je da kreativnost i poslovna odgovornost nisu suprotnosti. Naprotiv, dobra ideja ima veće šanse da opstane kada je prate planiranje, informisanost i razumevanje obaveza.

6. Slavko Simin: Dobar veb-sajt nastaje mnogo pre nego što počne programiranje

Iza svakog funkcionalnog i vizuelno prepoznatljivog internet portala stoji pažljivo osmišljen proces koji povezuje kreativnost, dizajn i tehnologiju. O tome kako nastaje jedan veb-sajt, od prvog razgovora sa klijentom do tehničke realizacije, govorio je Slavko Simin, veb-dizajner i kreativni direktor studija.

Mladima je objasnio da izrada portala nije samo pitanje programiranja i izbora vizuelnih elemenata, već proces koji počinje razumevanjem ideje, potreba i ciljeva budućeg sajta. Prvi korak podrazumeva razgovor sa klijentom, nakon kojeg se razvija koncept i postavljaju osnovne smernice digitalnog proizvoda.

U početnoj fazi često se sarađuje sa kopirajterima i dizajnerima kako bi se definisali sadržaj, raspored elemenata i struktura sajta. Tek nakon toga dolazi oblikovanje vizuelnog identiteta, izbor boja, tipografije i drugih elemenata koji portalu daju prepoznatljiv izgled.

Posebnu pažnju posvetio je UX i UI dizajnu, odnosno načinu na koji korisnici doživljavaju sajt i kreću se kroz njegov sadržaj. Dobar portal nije samo estetski privlačan, već mora biti pregledan, logično organizovan i jednostavan za korišćenje.

Kada se usaglase izgled, struktura i funkcionalnosti sajta, a klijent odobri predloženo rešenje, započinje programiranje. Simin je istakao da se različite faze razvoja međusobno nadovezuju i da je stalna komunikacija kreativnog i tehničkog tima od velike važnosti.

Govoreći o organizaciji rada u sopstvenom studiju, približio je učenicima funkcionisanje profesionalnih timova. Iako jedna osoba danas može samostalno da napravi veb-sajt, složeniji projekti zahtevaju saradnju programera, dizajnera, kreativnog direktora i drugih stručnjaka.

Posebno je ukazao na angažovanje spoljnih saradnika, koji donose drugačija iskustva i pristupe. Takva saradnja doprinosi kvalitetu proizvoda, razmeni znanja i kreativnoj energiji tima. Njegovo predavanje pokazalo je da kvalitetan portal nastaje mnogo pre prvog reda programskog koda.

7. Maša Marković: Od ideje do prepoznatljivog brenda, kako nastaje identitet jednog sajta

U digitalnom svetu, u kojem se svakodnevno susrećemo sa velikim brojem informacija, proizvoda i vizuelnih poruka, prepoznatljivost postaje jedan od važnih uslova uspešne komunikacije. Kako od ideje stvoriti brend sa sopstvenim identitetom i predstaviti ga publici putem internet portala, bila je tema predavanja Maše Marković, brend dizajnerke.

Brendiranje podrazumeva mnogo više od osmišljavanja logotipa, izbora boja ili atraktivnog vizuelnog rešenja. Ono obuhvata definisanje onoga što proizvod, usluga ili ideja predstavljaju, kome su namenjeni i po čemu se razlikuju od drugih.

Za mlade koji razmišljaju o sopstvenom portalu, ova tema ima poseban značaj. Portal nije samo mesto za tekstove, fotografije i video, već medij koji gradi prepoznatljivost. Naziv, grafička rešenja, način obraćanja i izbor tema zajedno stvaraju identitet po kojem ga čitaoci pamte.

Posebno zanimljiv deo predavanja bila je praktična demonstracija na primeru jednog sajta. Maša je učenicima predstavila konkretan primer i detaljno objasnila postupak njegovog osmišljavanja i formiranja, približavajući im korake kroz koje se početna ideja razvija u vizuelno oblikovanu i funkcionalnu internet stranicu.

Na taj način učenici su mogli da sagledaju kako se teorijska znanja o brendiranju primenjuju u praksi i koliko je važno da izgled sajta bude usklađen sa njegovom namenom, sadržajem i publikom kojoj se obraća.

Doslednost je važan element brendiranja. Kada se vizuelni stil, ton komunikacije i kvalitet sadržaja dopunjuju, publika lakše prepoznaje brend i razvija poverenje. Internet portali omogućavaju predstavljanje proizvoda i kreativnih ideja kroz tekstove, fotografije, intervjue i video-priče, približavajući i ljude i vrednosti iza brenda.

Kvalitetno predstavljanje ne svodi se na reklamiranje: sadržaj treba da pruži informaciju, inspiraciju ili korisno iskustvo. Predavanje je povezalo kreativni i praktični aspekt digitalnog predstavljanja, pokazujući da iza uspešno oblikovanog sajta stoje promišljene odluke o nameni, identitetu i komunikaciji sa publikom.

III. KAKO STVARATI I PROMOVISATI SADRŽAJ

8. Arsenije Mandić: Atraktivnost nije isto što i senzacionalizam

Kako napisati tekst za internet koji će privući pažnju, a ostati tačan i profesionalan, bila je jedna od glavnih tema predavanja Arsenija Mandića, master novinara. Kroz primere iz prakse mladima je približio razlike između tradicionalnog i digitalnog novinarstva.

Pisanje za štampu i za portal polazi od istih profesionalnih pravila, ali se razlikuje u načinu predstavljanja. Štampani mediji imaju ograničen prostor, dok digitalni tekst može da poveže fotografije, video, grafike i dodatne informacije. Ipak, ni na internetu dužina nije sama sebi cilj: tekst treba prilagoditi temi, žanru i navikama publike.

Posebno je govorio o naslovima i početku teksta. Naslov treba da zainteresuje čitaoca i jasno najavi sadržaj, ali ne sme da obeća nešto što tekst ne donosi. Granica između atraktivnosti i senzacionalizma važna je za poverenje u medij. Privlačna fotografija ili infografik mogu pomoći razumevanju priče, ali ne mogu nadoknaditi neproverene tvrdnje.

Značaj provere informacija ilustrovao je primerom nalik igri „gluvih telefona”, u kojoj se tvrdnja o tome da je neko ukrao novac menja dok se prenosi od osobe do osobe. Tako je pokazao koliko brzo neprecizna informacija može prerasti u ozbiljnu optužbu i zašto novinar mora da se vrati pouzdanom izvoru.

Govorio je i o različitim publikama na Facebooku, Instagramu i TikToku, kao i o tome kako se isti sadržaj može predstaviti u različitim formatima, a da se ne izgubi suština. Kratak video, fotografija ili sažeta najava mogu privući čitaoca, dok detaljniji tekst pruža širi kontekst.

Podelio je i iskustvo sa početka novinarske karijere, kada je priprema prvog intervjua pokazala koliko su važni dobra priprema, pažljivo slušanje sagovornika i sposobnost da se postavi pravo pitanje.

Njegovo predavanje podsetilo je da digitalno novinarstvo traži prilagodljivost, ali ne i odustajanje od osnovnih pravila: proverljivosti, jasnoće i poštovanja publike.

9. Dragan Kurucić: Dobra fotografija nije samo lepa slika, već priča koja nosi informaciju

Fotografija u savremenim medijima nije samo ukras uz tekst, već može biti važan dokument, dokaz i samostalni nosilac informacije. O njenoj ulozi u onlajn sadržaju, ali i o odnosu fotografije i videa, govorio je umetnički fotograf Dragan Kurucić.

Kroz razgovor sa mladima približio je mogućnost da jedna fotografija istovremeno pokaže događaj, atmosferu, prostor i odnose među ljudima. Dobro izabran kadar može čitaocu da pruži informacije koje bi rečima zahtevale mnogo objašnjavanja. Upravo zato fotografija u novinarstvu nosi i odgovornost prema stvarnosti koju prikazuje.

Kurucić je ukazao na razliku između fotografije, koja zaustavlja određeni trenutak, i videa, koji kroz pokret i trajanje događaja omogućava drugačiji način pripovedanja. Nijedan format nije sam po sebi vredniji; važno je razumeti šta određenoj priči najbolje odgovara.

Danas gotovo svako ima kameru u telefonu, ali dostupnost tehnologije ne znači automatski i dobru fotografiju. Za kvalitetan kadar važni su opažanje, kompozicija, svetlo, strpljenje i sposobnost da se u svakodnevnoj situaciji prepozna zanimljiv detalj.

Govorio je i o razvijanju sopstvenog vizuelnog izraza. Fotografija ne mora uvek biti tehnički savršena da bi bila dragocena: spontani, naizgled nesavršeni kadrovi ponekad postaju važna svedočanstva o ljudima i događajima.

Mladima je približio značaj upornosti, vežbanja i radoznalosti. Dobra fotografija ne nastaje samo pritiskom na dugme, već iz odluke šta želimo da pokažemo i zašto. U medijskom sadržaju njena vrednost meri se i informacijom koju prenosi, a ne samo estetskim utiskom.

10. Lidija Arsenin: Uspeh na društvenim mrežama ne meri se brojem pratilaca, već kvalitetom komunikacije

Društvene mreže danas su mnogo više od prostora za deljenje informacija. One su važan kanal promocije, izgradnje identiteta i neposredne komunikacije sa publikom. O tome kako ih koristiti za razvoj internet portala govorila je Lidija Arsenin, kroz praktične primere i razgovor sa učenicima.

Posebnu pažnju posvetila je prilagođavanju medijskih sadržaja različitim digitalnim platformama. Ista vest ne mora biti predstavljena na isti način na portalu, Facebooku ili Instagramu. Dok portal omogućava detaljniju obradu teme, društvene mreže traže zanimljivu fotografiju, kratak video, upečatljivu najavu ili poruku koja će podstaći korisnika da poseti sajt.

Kao način približavanja publici izdvojila je prikazivanje svakodnevnog rada redakcije. Fotografije sa snimanja, priprema intervjua, montaža priloga ili trenuci iza kamere mogu postati zanimljiv sadržaj jer pokazuju kako nastaje medijska priča.

Govoreći o rezultatima promocije, ukazala je na zabludu da veliki broj pratilaca automatski znači uspeh. Lajkovi i broj pratilaca jesu vidljivi, ali nedovoljni pokazatelji stvarnog interesovanja. Mnogo više govore deljenje i čuvanje objava, komentari, poruke i drugi oblici interakcije.

Kroz primer brenda koji želi sto hiljada pratilaca postavila je pitanje koliko takva brojka vredi ako među tim ljudima nema onih koje sadržaj zaista zanima. Isti princip važi za portal: korisnije je okupiti aktivnu zajednicu koja razume temu nego juriti brojke bez stvarne povezanosti sa publikom.

U interaktivnom delu razgovarala je sa učenicima o izboru platformi i načinima promocije njihovog zamišljenog portala. Ukazala je na značaj kontinuiteta, discipline i praćenja reakcija, jer se tek kroz iskustvo vidi koji pristupi daju najbolje rezultate.

Posebno zanimljiv deo odnosio se na psihologiju komunikacije. Izbor reči, ton obraćanja i razumevanje potreba ljudi mogu napraviti razliku između sadržaja koji prolazi nezapaženo i onoga koji izaziva reakciju. Mladima je preporučila da, uz digitalne veštine, čitaju i literaturu o psihologiji i ponašanju publike.

Kao primer kampanje sa društvenom porukom navela je EXIT festival i kampanju iz 2019. godine usmerenu na prevenciju upotrebe narkotika, sa upečatljivim bilbordima. Primer je poslužio da pokaže kako kreativno rešenje treba da ima jasan cilj i poruku, a ne samo da privuče pažnju.

Osvrnula se i na povezivanje različitih digitalnih kanala, od društvenih mreža i YouTubea do komunikacionih grupa i drugih zajednica. Uspešna promocija ne zasniva se samo na poznavanju algoritama: u njenom središtu nalaze se ljudi, njihova interesovanja i odnos koji medij sa njima gradi.

IV. ODGOVORNOST I POVERENJE PUBLIKE

11. Tamara Burević: Poverenje publike se teško stiče, a lako gubi

U vremenu kada informacije putuju brže nego ikada, a gotovo svako može postati njihov kreator i prenosilac, pitanje odgovornosti u digitalnom prostoru dobija poseban značaj. Upravo toj temi bilo je posvećeno predavanje televizijske autorke i urednice Tamare Burević „Odgovornost, kredibilitet i etika u digitalnom novinarstvu”, održano u okviru programa PORTAL START.

Pokretanje internet portala danas je tehnički dostupnije nego ranije, ali mogućnost objavljivanja podrazumeva i odgovornost prema ljudima koji sadržaje čitaju, gledaju i dele. Profesionalno novinarstvo ne zasniva se samo na brzini i atraktivnosti objava, već na tačnosti informacija, proverljivosti izvora i poštovanju etičkih principa.

Jedan od najvećih izazova digitalnog novinarstva jeste razlikovanje pouzdanih informacija od neproverenih tvrdnji, glasina i manipulativnih sadržaja. Društvene mreže omogućavaju brzo širenje informacije, ali popularnost nije dokaz istinitosti. Zato su provera činjenica, sagledavanje konteksta i odgovoran odnos prema izvorima među osnovnim pravilima profesionalnog rada.

Posebno osetljivo pitanje predstavlja zaštita privatnosti i dostojanstva ljudi o kojima mediji izveštavaju. Činjenica da je neka fotografija ili informacija dostupna na internetu ne znači da je njeno dalje objavljivanje uvek opravdano. Novinari i urednici moraju voditi računa o javnom interesu, mogućim posledicama objavljivanja i pravima osoba koje se pojavljuju u medijskim sadržajima, naročito dece i mladih.

Odgovornost se ogleda i u naslovima. Senzacionalistički pristup može doneti klikove, ali naslov koji stvara pogrešnu predstavu dugoročno narušava poverenje. Kredibilitet se gradi doslednošću, jasnim razlikovanjem činjenica od mišljenja i spremnošću da se greške isprave.

Važan deo etike jeste i razlikovanje novinarskog i promotivnog sadržaja. Publika treba da zna kada čita nezavisno pripremljenu informaciju, a kada reklamu ili sponzorisan tekst. Transparentnost je preduslov poverenja.

Za mlade koji žele sopstveni portal, ovi principi jednako su važni kao pisanje, fotografija, veb-dizajn ili promocija. Svaka urednička odluka, od izbora teme do objavljivanja fotografije i naslova, nosi profesionalnu odgovornost. Tehnologija može omogućiti da informacija brzo stigne do velikog broja ljudi, ali samo odgovorno novinarstvo može učiniti da joj oni veruju.

Organizator: Centar za edukaciju Scenovizija. Podrška: Ministarstvo informisanja i telekomunikacija Republike Srbije.